SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 389. Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o javnim cestama

Proglašava se Zakon o javnim cestama, što ga je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća udruženog rada 5. listopada 1990, na sjednici Vijeća općina 5. listopada 1990. i na sjednici Društveno-političkog vijeća 5. listopada 1990. godine.

Klasa: 011-01/90-01/95

Urbroj: 71-90-1

Zagreb, 5. listopada 1990.

ZAKON

o javnim cestama

Djelatnost održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje javnih cesta, osim poslova projektiranja i izvođenja radova rekonstrukcije i izgradnje, predstavlja nezamjenjiv

uvjet života i rada građana i poduzeća na teritoriju Republike.

Djelatnost iz stava 1. ovoga člana je od posebnog društvenog interesa.

Javna cesta, prema ovom zakonu je svaka razvrstana cesta, a ovisno o njenom društvenom i privrednom značaju razvrstava se u magistralnu, regionalnu ili lokalnu cestu.

Javna cesta je dobro u općoj upotrebi.

Javnu cestu čine:

- donji i gornji stroj ceste,

- cestovni građevinski objekti (mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, propusti, tuneli, galerije, potporni i obložni zidovi, pothodnici i nathodnici),

- uređaji za odvodnju,

- zemljišni pojas s obiju strana ceste širine najmanje 1 metar računajući od crte koju čine krajnje točke poprečnih profila ceste (širina trupa ceste),

- cestovno zemljište u širini koju čine širina trupa ceste i širina zemljišnog pojasa, te površine na kojima su izgrađene cestarske kuće, stacionari, servisi, benzinske stanice i drugi objekti za potrebe održavanja cesta i usluga vozilima i putnicima predviđeni projektom ceste,

- sve prometne i druge površine na cestovnom zemljištu,

- zračni prostor iznad kolnika u visini od 7 m,

- mlerne vage i objekti za vaganje i kontrolu prometa,

- priključci na javnu cestu u širini zemljišnog pojasa,

- prometna signalizacija (horizontalna, vertikalna i svjetlosna) i oprema ceste (stalni uređaji za zaštitu ceste i prometa od snježnih nanosa, djelovanja vjetra, osulina i nanosa zemljanog materijala, smerokazni stupići, kilometarski stupići, odbojnici, cestovni telekomunikacijski uređaji i oprema, javna rasvjeta u funkciji prometa, cestovne značke, detekori i brojači prometa, ventilacijska oprema u tunelima, ograde, satovi za parkiranje, uređaji i oprema za zaštitu od buke i drugih štetnih utjecaja od prometa i sl.),

- cestarske kuće, stacionari i drugi objekti za potrebe održavanja cesta.

Prijedlog za razvrstavanje cesta u magistralne ceste u Republici utvrđuje Ministarstvo prometa i veza.

Razvrstavanje cesta u regionalne i lokalne ceste obavlja Ministarstvo prometa i veza.

Pravac javne ceste kroz grad ili drugo naseljeno mjesto određuje izvršni organ skupštine općine odnosno Skupštine grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva prometa i veza.

Stranoj i domaćoj pravnoj ili fizičkoj osobi može se izdati odobrenje za izgradnju, vođenje i iskorištavanje cesta i cestovnih objekata, te dozvola za korištenje (koncesija) cesta i cestovnih objekata na način i pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom.

Strane i domaće osobe su dužne nadoknaditi štetu korisniku cesta odnosno cestovnog objekta iz stava 1. ovoga člana ukoliko je šteta prouzrokovana stanjem tih cesta odnosno objekata.

Radi obavljanja djelatnosti iz člana 1. ovoga zakona, te upravljanja javnim cestama u Republici, osiguranja tehničko-tehnološkog jedinstva sistema javnih cesta i osiguranja uvjeta za siguran i nesmetan promet, Sabor Republike Hrvatske osniva ovim zakonom javno poduzeće.

Javno poduzeće iz stava 1. ovoga člana osniva se pod tvrtkom: "Hrvatske ceste" Poduzeće za održavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju cesta u Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Poduzeće "Hrvatske ceste").

Sjedište javnog poduzeća iz stava 1. ovoga člana je u Zagrebu.

Sredstva javnog poduzeća iz stava 1. ovoga člana jesu državno vlasništvo.

Nad Poduzećem "Hrvatske ceste" ne može se voditi stečajni postupak.

Poduzeće "Hrvatske ceste" može u djelatnostima vezanim uz cestovnu infrastrukturu, te radi poboljšanja racionalnosti svojeg poslovanja osnivati druga poduzeća.

Poduzeće "Hrvatske ceste" organizira prateće djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina, servisi i drugo) na cestovnom zemljištu ili obavljanje tih djelatnosti povjerava drugima.

Odnos između Poduzeća "Hrvatske ceste" i subjekata kojima se povjerava obavljanje djelatnosti iz stava 2. ovoga člana uređuju se ugovorom.

Radi specifičnosti cestovne infrastrukture u Gradu Zagrebu, Poduzeće "Hrvatske ceste" će održavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju regionalnih i lokalnih cesta u Gradu Zagrebu povjeriti, kao i ovlaštenja i obaveze iz ovoga zakona prenijeti, fondu ili drugoj organizaciji osnovanoj za te poslove.

Poduzeće "Hrvatske ceste", može radi specifičnosti cestovne infrastrukture u velikim gradovima održavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju regionalnih i lokalnih cesta na području ostalih centara (gradova) povjeriti, kao i ovlaštenja i obaveze iz ovoga zakona prenijeti javnom ili drugom poduzeću osposobljenom i osnovanom za te radove ili organizaciji koja je osnovana za obavljanje ovih ili drugih poslova iz oblasti prometa i veza.

Financijska sredstva za radove na javnim cestama iz stava 1. i 2. ovoga člana Poduzeće "Hrvatske ceste" će utvrditi na temelju kriterija.

Međusobni odnosi između Poduzeća "Hrvatske ceste" i poduzeća ili organizacija iz stava 1. i 2. ovoga člana reguliraju se ugovorom.

Ako se ne sklopi uovor iz stava 4. ovoga člana u roku tri mjeseca, odnosi između Poduzeća "Hrvatske ceste" i subjekata iz stava 4. ovoga člana reguliraju se privremenom odlukom koju donosi ministar prometa i veza.

Organ upravljanja u Poduzeću "Hrvatske ceste" je Upravni odbor koji se sastoji od devet članova.

Vlada Republike Hrvatske imenuje šest članova Upravnog odbora iz redova stručnih i znanstvenih osoba iz ove oblasti, a radnici Poduzeća "Hrvatske ceste", na prijedlog Sindikata, biraju tri člana Upravnog odbora na način utvrđen u Statutu Poduzeća "Hrvatske ceste".

Članovi Upravnog odbora imenuju se odnosno biraju na vrijeme od četiri godine.

Članovi Upravnog odbora koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, za rad u Upravnom odboru, imaju pravo na naknadu u visini koja se utvrđuje u Statutu Poduzeća "Hrvatske ceste".

Direktora Poduzeća "Hrvatske ceste" imenuje i razriješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra za promet i veze.

Upravni odbor Poduzeća "Hrvatske ceste" osobito:

a) predlaže Saboru Republike Hrvatske na donošenje:

1. dugoročni i srednjoročni plan razvoja javnih cesta;

2. statusne promjene Poduzeća "Hrvatske ceste";

b) donosi uz suglasnost Sabora Republike Hrvatske:

1. odluku o raspolaganju kapitalom Poduzeća Hrvatske ceste;

2. odluku kojom se uređuju mjerila za raspoređivanje dobiti;

c) donosi:

1. Statut uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske;

2. srednjoročćni plan i godišnji program održavanja javnih cesta i godišnji program izgradnje javnih cesta uz suglasnost Ministarstva prometa i veza;

3. odluku o povjeravanju radova iz člana 11. ovoga zakona uz suglasnost Ministarstva prometa i veza;

4. odluku o osnivanju drugih poduzeća;

5. odluku o ulaganjima u druga poduzeća;

6. kriterije za raspodjelu sredstava namijenjenih za održavanje javnih cesta na područjima odnosno javnim cestama;

7. odluku o imenovanju i razrješenju radnika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u skladu sa Statutom;

8. akt o unutrašnjoj organizaciji uz suglasnost ministra za promet i veze;

9. akt o raspodjeli sredstava za osobne dohotke uz suglasnost ministra za promet i veze;

10. akt o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika.

Srednjoročni plan i godišnji program izgradnje javnih cesta, u dijelu koji se odnosi na plansko rješavanje veza kopna s otocima, donosi se nakon pribavljenog mišljenja

Ministarstva pomorstva.

Upravni odbor redovito, a najmanje jedanput godišnje izvještava o svom radu Sabor Republike Hrvatske.

Upravni odbor bira i razrješava svog predsjednika.

Ustroj i način rada Upravnog odbora utvrđuje se Poslovnikom.

Upravni odbor pravovaljano donosi odluku ako je na sjednici prisutno više od polovice članova.

Odluke se donose većinom glasova ukupnog broja članova.

Direktor Poduzeća "Hrvatske ceste" odgovoran je za provođenje utvrđene poslovne politike i odluka Upravnog odbora Poduzeća "Hrvatske ceste" u okviru zakonom i Statutom utvrđenih ovlaštenja.

Poduzeće "Hrvatske ceste" je ovlašteno i dužno donositi akte, osim akata za čije donošenje je ovim zakonom ovlašten ministar za promet i veze ili Upravni odbor, te poduzimati mjere radi zaštite javne ceste i osiguranja prometa na njoj.

Poduzeće "Hrvatske ceste" je ovlašteno u opravdanim slučajevima zatvoriti javnu cestu za promet s tim da za zatvaranje magistralne ceste zatraži prethodnu suglasnost Ministarstva prometa i veza, osim ako je zatvaranje magistralne ceste, radi njezine izgradnje ili rekonstrukcije predviđeno projektnom dokumentacijom.

Poduzeće "Hrvatske ceste" dužno je nadoknaditi štetu korisniku javne ceste, ukoliko je šteta prouzrokovana stanjem javne ceste.

U organiziranju poslova Poduzeća "Hrvatske ceste" moraju se odvojiti poslovi vezani za održavanje i zaštitu od poslova vezanih za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta.

Radi zaštite vitalnih interesa društvene zajednice, poduzeća ili građana određenog područja, te odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na javnim cestama u slučaju štrajka u Poduzeću "Hrvatske ceste", na prijedlog Upravnog odbora, ministar za promet i veze, rješenjem će utvrditi poslove i zadatke koji se moraju obnašati kako bi se osigurao siguran i nesmetan promet na javnim cestama.

Radnici koji obnašaju poslove i zadatke nužne za izvršenje rješenja iz stava 1. ovoga člana, dužni su za vrijeme štrajka obnašati utvrđene poslove i zadatke.

Direktor Poduzeća "Hrvatske ceste" dužan je u skladu s rješenjem iz stava 1. ovoga člana nalogom odrediti radnike koji će raditi na obnašanju poslova i zadataka nužnih za izvršenje rješenja iz stava 1. ovoga člana.

Radniku iz stava 3. ovoga člana, koji ne obnaša nalog direktora, prestaje radni odnos.

Radovi na održavanju javnih cesta, u smislu ovoga zakona, su radovi tekućeg održavanja i radovi pojačanog održavanja javnih cesta.

Radovi pojačanog održavanja javnih cesta izvode se na osnovi tehničke dokumentacije.

Potanje propise o tekućem i pojačanom održavanju javnih cesta donosi ministar za promet i veze.

Dionica javne ceste u naselju održava se kao sastavni dio javne ceste osim:

- održavanja sistema za odvodnju,

- čišćenja javne ceste,

- javne rasvjete,

- zelenih površina,

- pothodnika i nadhodnika u funkciji pješačkog prometa,

- biciklističkih i pješačkih staza,

- tramvajske odnosno željezničke pruge što se održava u skladu s posebnim zakonom.

Iznimno od alineje 1. stava 1. ovoga člana, slivnici koji nisu vezani na mjesnu kanalizacionu mrežu, te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizionih okana na kolniku javne ceste održavaju se kao sastavni dio te javne ceste.

U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za izgradnju i rekonstrukciju javne ceste sudjeluje Ministarstvo prometa i veza.

Za učešće u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za izgradnju i rekonstrukciju regionalne ili lokalne ceste Ministarstvo prometa i veza, može ovlastiti nadležni općinski organ uprave.

Ako se s izgradnjom javne ceste predviđa i izgradnja komunalnih, vodoprivrednih ili drugih objekata, tehnička dokumentacija mora obuhvatiti i te objekte i radove koji će se izvesti na površini odnosno ispod ili iznad površine ceste.

Troškove izrade tehničke dokumentacije i izgradnje objekata iz stava 1. ovoga člana snosi investitor komunalnih, vodoprivrednih ili drugih objekata.

U sastav komisije za tehnički pregled izgrađene javne ceste ulaze i predstavnici Ministarstva prometa i veza odnosno predstavnici organa uprave iz stava 2. člana 23. ovoga zakona, predstavnici organa unutrašnjih poslova i predstavnici Poduzeća "Hrvatske ceste".

Poduzeće "Hrvatske ceste" održava objekt željezničko-cestovnog prijelaza izvan nivoa ako je javna cesta iznad željezničke pruge, a ako je javna cesta ispod željezničke pruge Poduzeće "Hrvatske ceste" održava kolnik i cestovnu instalaciju.

Prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno s teretom prelaze dozvoljenu masu, osovinski pritisak ili dimenzije odnosno granice dozvoljenog opterećenja na javnim cestama, smatra se izvanrednim prijevozom.

Vožnja vozilima iz stava 1. ovoga člana može se obaviti samo uz dozvolu za izvanredni prijevoz, ako stanje ceste i prometa na njoj to dozvoljava.

Način i uvjeti za izvanredni prijevoz utvrđuju se u dozvoli za izvanredni prijevoz.

Dozvolu za izvanredni prijevoz u unutrašnjem prometu izdaje Poduzeće "Hrvatske ceste".

Uvjete i kriterije za izdavanje dozvole za izvanredni prijevoz utvrđuje Poduzeće "Hrvatske ceste".

Troškove izdavanja dozvole za izvanredni prijevoz i troškove poduzimanja posebnih mjera osiguranja za izvanredni prijevoz (podupiranje mostova, pojačanje objekta, pratnja i dr.) snosi podnosilac zahtjeva.

Osim troškova iz stava 1. ovoga člana, podnosilac zahtjeva za izvanredni prijevoz plaća i naknadu za izvanredni prijevoz.

Visinu i način plaćanja troškova izdavanja dozvole iz stava 1. ovoga člana, određuje Poduzeće "Hrvatske ceste".

Kontrolu osovinskog pritiska, ukupne dozvoljene mase i dimenzije vozila na javnim cestama obavlja Poduzeće "Hrvatske ceste", a po potrebi i uz prisustvo predstavnika organa unutrašnjih poslova.

Ako se prilikom kontrole iz stava 1. ovoga člana ustanovi da se obavlja izvanredni prijevoz bez dozvole za izvanredni prijevoz, prijevoznik je dužan platiti naknadu za pređeni put bez dozvole za izvanredni prijevoz, a kada ispuni uvjete za dobivanje dozvole za izvanredni prijevoz, dužan je platiti troškove i naknadu iz člana 28. ovoga zakona za nastavak izvanrednog prijevoza.

Ako se kontrolom iz stava 1. ovoga člana utvrdi, da masa vozila, njegovo osovinsko opterećenje ili dimenzija prelaze dozvoljene veličine, a prijevoz se obavlja bez dozvole za izvanredni prijevoz, vozilo se isključuje iz prometa, a prijevoznik je, radi izvršenog preopterećenja ceste, za prijeđeni put dužan platiti desetorostruki iznos utvrđene naknade za izvanredni prijevoz na javnim cestama.

Prijevoznik može nastaviti prijevoz nakon što Poduzeću "Hrvatske ceste" plati naknadu iz stava 3. ovoga člana, te kad dobije dozvolu za izvanredni prijevoz ili uskladi ukupnu masu vozila i njegovo osovinsko opterećenje sa propisanim normativima.

Pravne ili fizičke osobe, zbog čije djelatnosti dolazi do prekomjerne upotrebe javne ceste, dužne su Poduzeću "Hrvatske ceste" platiti naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste.

Prekomjernu upotrebu javne ceste čini učestalost prometa i opterećenja javne ceste.

Kriterije za utvrđivanje prekomjerne upotrebe javne ceste utvrđuje Poduzeće "Hrvatske ceste".

Pod priključkom i prilazom na javnu cestu, u smislu ovoga zakona, smatra se spoj javne ceste i svih površina s kojih se vozila neposredno uključuju u promet na javnu cestu.

Križanje javnih cesta medusobno ne smatra se, u smislu ovoga zakona, priključkom i prilazom na javnu cestu.

Priključak i prilaz na javnu cestu ne može se izvesti bez uvjeta odnosno odobrenja Poduzeća "Hrvatske ceste".

Vlasnici odnosno korisnici ili posjednici zemljišta koje graniči s javnom cestom dužni su pokraj tog zemljišta čistiti i održavati prilaze na javnu cestu i propuste uz tu cestu na način propisan ovim zakonom.

Potanje propise o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza iz stava 1. ovoga člana donosi Poduzeće "Hrvatske ceste" uz suglasnost ministra za promet i veze.

Potanje propise za utvrđivanje lokacije te minimalnih uvjeta za projektiranje i uređenje autobusnih stajališta donosi Poduzeće "Hrvatske ceste" uz suglasnost ministra za promet i veze.

Osim propisanih prometnih znakova na cesti je dozvoljeno postavljanje znakova informacija kojima se upućuje na spomenike kulture, povijesne i prirodne znamenitosti, te na prostore i objekte koji su u neposrednoj vezi s prometom i turizmom.

Znakovi informacija iz stava 1. ovoga člana postavljaju se na osnovu odobrenja Poduzeća "Hrvatske ceste".

Radove na postavljanju znakova iz stava 1. ovoga člana obavlja Poduzeće "Hrvatske ceste", a troškove postavljanja i održavanja tih znakova snosi naručilac radova.

Potanje propise o znakovima iz stava 1. ovoga člana donosi ministar za promet i veze.

Poduzeće "Hrvatske ceste" učestvuje u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za izgradnju i rekonstrukciju objekata i instalacija na javnojcesti i unutar zaštitnog pojasa javne ceste.

Uvjetima uređenja prostora iz stava 1. ovoga člana za objekte odnosno instalacije koji se nalaze na javnoj cesti odnosno unutar zemljišnog pojasa javne ceste utvrđuju se i način, dinamika, te rokovi izvedbe tih radova.

Čtan 35.

U blizini križanja dviju cesta u razini ili križanja cesta sa željezničkom prugom u razini ili na unutarnjim stranama cestovnog zavoja ne smije se saditi drveće, grmlje ili visoke poljske kulture, postavljati naprave, ograde ili druge predmete koji onemogućavaju preglednost na cesti odnosno željezničkoj pruzi (trokut preglednosti).

Vlasnici odnosno korisnici ili posjednici zemljišta dužni su na zahtjev Poduzeća "Hrvatske ceste" ukloniti drveće, grmlje, visoke poljske kulture, naprave, ograde i druge predmete iz trokuta preglednosti.

Ako vlasnik odnosno korisnik ili posjednik zemljišta iz stava 2. ovoga člana ne postupi po zahtjevu, Poduzeće "Hrvatske ceste" izvršit će radove za osiguranje preglednosti na javnoj cesti na teret vlasnika odnosno korisnika ili posjednika zemljišta.

Širina zaštitnog pojasa u kojem se ne smiju graditi i podizati željezare, tvornice cementa ili vapna kao i drugi industrijski objekti koji zagađuju okolinu (nečista industrija), otvoreni rudnici, kamenolomi i šljunčare te graditi umjetna jezera i ribnjaci, iznosi za autocestu najmanje 100 m, za magistralnu cestu najmanje 60 m, za regionalnu cestu najmanje 40 m, a za lokalnu cestu najmanje 30 m.

Širina zaštitnog pojasa u kojem se ne smije graditi, podizati ili postavljati poslovne, pomoćne, stambene i slične zgrade, industrijski objekti koji ne zagađuju zrak i okolinu (čista industrija) i slični objekti iznosi za autocestu najmanje 45 m.

Širina zaštitnog pojasa za objekte iz stava 2. ovoga člana i dalekovoda iznosi za magistralnu cestu najmanje 20 m, a za regionalnu i lokalnu cestu najmanje 10 m.

Širina zaštitnog pojasa za autocestu u kojem se ne smiju graditi, podizati ili postavljati nikakvi objekti, postrojenja i uređaji, dalekovodi, podzemni kablovi, cjevovodi niti drugi objekti, postrojenja i uređaji iznosi 20 m.

Širina zaštitnog pojasa izvan naseljenih mjesta za javne ceste određena u stavu 1. i 2. ovoga člana ne može biti manja od polovice visine objekta iz stava 1. i 2. ovoga člana.

Širina zaštitnog pojasa računa se od zemljišnog pojasa s obje strane ceste.

Odredbe o širini zaštitnog pojasa iz ovoga člana provodi organ uprave nadležan za poslove prostornog planiranja.

U naseljenim mjestima i brdovitim predjelima može se dozvoliti građenje objekata i postrojenja iz stava 1. člana 36. ovoga zakona i u zaštitnom pojasu javne ceste, osim autocesta, ali ne bliže od 20 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa.

U naseljenim mjestima i brdovitim predjelima može se dozvoliti građenje objekata i postrojenja iz stava 1. člana 36. ovoga zakona i u zaštitnom pojasu javne ceste, osim autoceste, ali ne bliže od 10 m od magistralne ceste, a 5 m od regionalne i lokalne ceste, računajući od vanjskog ruba zemljišnog pojasa.

U već izgrađenom naseljenom mjestu može se dozvoliti građenje objekata i podizanje postrojenja iz stava 2. člana 36. ovoga zakona i u zaštitnom pojasu autoceste, ali ne bliže od 20 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa.

U već izgrađenom naseljenom mjestu može se dozvoliti građenje objekta iz stava 3. člana 36. ovoga zakona na regulacijskoj liniji (građevinskom pravcu) javne ceste osim autoceste.

Opravdanost građenja objekata prema stavu 1. do 4. ovoga člana ocjenjuje organ koji utvrđuje uvjete uređenja prostora za te objekte.

Radi zaštite javnih cesta i osiguranja sigurnog i nesmetanog prometa na njima, zabranjeno je poduzimati bilo kakve radnje ili aktivnosti na javnim cestama i njihovom zemljišnom pojasu bez suglasnosti Poduzeća "Hrvatske ceste", ili u zaštitnom pojasu ako bi te radnje ili aktivnosti mogle oštetiti javne ceste, kao i ugrožavati ili ometati promet na njima.

Ukoliko se na javnoj cesti izvode ili izvedu radovi ili radnje koji mogu oštetiti javnu cestu ili ugroziti sigurnost prometa na njoj Poduzeće "Hrvatske ceste" je dužno odmah poduzeti sve mjere za otklanjanje opasnosti za oštećenje ceste i sigurnost prometa na njoj.

Troškove poduzimanja mjera iz stava 2. ovoga člana snosi subjekt koji je radove započeo, izveo odnosno naručio.

Poduzeće "Hrvatske ceste" vodi evidenciju javnih cesta, zemljišnog pojasa, prometne signalizacije i opreme na njima.

Poduzeće "Hrvatske ceste" je dužno osigurati uklanjanje oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste na sigurno mjesto, hitne medicinske pomoći na javnim cestama, davanje pomoći vozačima, obavještavanje javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta, izvanrednim događajima na njima i o meteorološkim uvjetima značajnim za odvijanje prometa na njima.

Način i obim obavljanja aktivnosti iz stava 1. ovoga člana uređuje se ugovorom između Poduzeća "Hrvatske ceste" i Auto-moto saveza Hrvatske, Republičkog hidrometeorološkog zavoda, te davaocima usluga hitne medicinske pomoći.

Poduzeće "Hrvatske ceste" odnosno poduzeće ili organizacija iz člana 11. ovoga zakona obavlja javna ovlaštenja kada izdaje:

- dozvolu za izvanrdeni prijevoz iz člana 27. ovoga zakona,

- odobrenje za izgradnju priključaka odnosno prilaza na javnu cestu iz člana 31. ovoga zakona,

- odobrenje za postavljanje znakova informacije iz člana 33. ovoga zakona,

- posebne uvjete za izgradnju objekata i instalacija iz člana 34. ovoga zakona,

- suglasnost za radnje i aktivnosti na javnoj cesti i njenom zaštitnom pojasu iz člana 38. ovoga zakona.

Protiv upravnih akata iz stava 1. ovoga člana može se podnijeti žalba Ministarstvu prometa i veza.

V. DRUŠTVENO-EKONOMSKI ODNOSI

Financijska sredstva za održavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju javnih cesta osiguravanju se:

1. godišnjim naknadama za upotrebu cesta što se plaćaju za cestovna motorna i priključna vozila,

2. naknadama za ceste što se plaćaju na cestovna motorna vozila s pogonom za plin (butan, propan i sl.),

3. godišnjim naknadama za upotrebu cesta što se plaćaju na traktore i njihova priključna vozila,

4. naknadama za ceste uz maloprodajnu cijenu benzina i plinskog ulja,

5. posebnim naknadama za upotrebu javnih cesta i određenih objekata na cestama (most, vijadukt, tunel i sl.),

6. naknadama za ceste na inozemna cestovna motorna priključna vozila,

7. naknadama za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta (izvanredni prijevoz),

8. naknadama za ceste što se plaćaju za prekomjernu upotrebu javnih cesta zbog opterećenja i učestalosti vozila,

9. naknadama za korištenje cestovnog zemljišta,

10. naknadama za korištenje objekata na temelju dobivene koncesije,

11. samodoprinosima,

12. sredstvima domaćih i stranih ulagača,

13. sredstvima ostvarenim od pratećih djelatnosti,

14. drugim sredstvima osiguranim po posebnim propisima.

Visinu naknade iz točke 1. člana 42. ovoga zakona utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

Visinu naknade iz točke 4. člana 42. ovoga zakona utvrđuje Sabor Republike Hrvatske.

Visinu naknada iz točaka 2, 5, 7, 8. i 9. člana 42. ovoga zakona utvrđuje Poduzeće "Hrvatske ceste".

Visina naknade iz točke 6. člana 42. ovoga zakona utvrđuje se posebnim propisom.

Visinu naknade iz točke 3. člana 42. ovoga zakona utvrđuje općina.

Visina naknade iz točke 10. i sredstva iz točke 13. člana 42. ovoga zakona utvrđuju se ugovorom.

Visinu naknade iz točke 5. i 7. člana 42. ovoga zakona na objektima izgrađenim sredstvima domaćih i stranih ulagača utvrđuje ulagač u skladu s odobrenjem, a na objektima datim na korištenje (koncesija) u skladu s ugovorom o koncesiji.

Sredstva ostvarena iz izvora navedenih u članu 42. ovoga zakona, osim sredstava iz točke 5. i 7. ostvarenih na objektima datim na korištenje (koncesija) i izgrađenim sredstvima domaćih i stranih ulagača i sredstava iz točke 3. člana 42. ovoga zakona prihod su Poduzeća "Hrvatske ceste".

Sredstva ostvarena od naknada iz točke 5. i 7. člana 42. ovoga zakona na objektima datim na korištenje (koncesija) i izgrađenim sredstvima domaćih i stranih ulagača prihod su korisnika koncesija odnosno ulagača.

Sredstva ostvarena od naknade iz točke 3. člana 42. ovoga zakona prihod su općine na kojoj su ostvarena i koriste se za financiranje radova na nerazvrstanim cestama.

Ukupno ostvarena sredstva iz člana 44. ovoga zakona na dio za održavanje i zaštitu i na dio za rekonstrukciju i izgradnju javnih cesta, u skladu sa srednjoročnim planovima i godišnjim programima, raspoređuje Poduzeće "Hrvatske ceste" uz suglasnost ministra za promet i veze.

Dio ukupnih sredstava namijenjenih za održavanje javnih cesta, Poduzeće "Hrvatske ceste" izdvaja za financiranje održavanja malih luka i lučica.

Visinu sredstava iz stava 1. ovoga člana, u skladu s procijenjenim prihodom od naknade iz točke 4. člana 42. ovoga zakona od prodanih količina benzina i plinskog ulja za motorne čamce i jahte, utvrđuje Poduzeće "Hrvatske ceste" uz suglasnost ministra za promet i veze i ministra za pomorstvo.

Korisnike i način raspodjele sredstava iz stava 2. ovoga člana utvrđuje Ministarstvo pomorstva.

Dio ukupnih sredstava namijenjenih za izgradnju javnih cesta, Poduzeće "Hrvatske ceste" izdvaja za financiranje izgradnje željezničko-cestovnih prijelaza izvan nivoa (denivelacije) i za plansko rješavanje veza kopna s otocima izgradnjom javnih cesta, trajektnih pristaništa i učešća u izgradnji trajekata.

Poduzeće "Hrvstske ceste" usmjerava 30% sredstava ostvarenih od naknada iz točke 1. i 2. člana 42. ovoga zakona općinama odnosno gradu Zagrebu u kojima su ostvarena i koriste se za održavanje ulica u naselju u dijelu u kojem se obavlja promet motornim vozilima.

Općine odnosno grad Zagreb ostvaruju pravo na sredstva iz stava 1. ovoga člana na osnovi programa kojeg potvrđuje Poduzeće "Hrvatske ceste".

Dio ukupno ostvarenih sredstava iz člana 44. ovoga zakona, a najviše 0,5%, Poduzeće "Hrvatske ceste" koristi za unapređenje istrsživačkih i razvojnih programa u djelatnosti javnih cesta uz suglasnost Ministarstva prometa i veza.

Posebna naknada iz točke 5. člana 42. ovoga zakona može se uvesti:

1. za upotrebu javne ceste ili dijela javne ceste, ako na istom pravcu postoji paralelna javna cesta sa suvremenim kolnikom,

2. za upotrebu mosta, vijadukta ili tunela izgrađenog radi skraćivanja trase postojeće javne ceste ako je moguć javni promet na postojećoj dužoj trasi te javne ceste,

3. za upotrebu mosta izgrađenog radi povezivanja s kopnom ili međusobnom povezivanju dvaju otoka ili povezivanju dviju javnih cesta preko rijeke, kanjona ili morske površine.

Odlukom o uvođenju posebne naknade iz točke 5. člana 42. ovoga zakona donosi Poduzeće "Hrvatske ceste".

Odredba stava 1. ovoga člana odgovarajuće se primjenjuje i na ceste i cestovne objekte za koje je izdana dozvola za korištenje (koncesija) i koji su izgrađeni sredstvima domaćih i stranih ulagača.

Posebnu naknadu iz stava 1. i 3. ovoga člana dužne su plaćati pravne i fizičke osobe.

Naknada iz točke 1. člana 42. ovoga zakona ne plaća se na:

1. vozila oružanih snaga,

2. vozila organa unutrašnjih poslova,

3. vozila Službe "Pomoć - informacije",

4. motorna vozila inozemnih diplomatskih i konzularnih predstavništava, ako je oslobađanje od ove naknade predviđeno međunarodnim sporazumom ili ako postoji reciprocitet,

5. vozila vatrogasnih jedinica i društava,

6. putnički automobil invalidnih osoba s 80 ili više postotaka tjelesnog oštećenja odnosno osoba kod kojih postoji tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost nogu 60% ili više postotaka.

Poduzeće koje obavlja međunarodni prijevoz osoba ili stvari ili vrše radove u inozemstvu, ima pravo na povrat odgovarajućeg dijela sredstava naknade za ceste iz točke 1. člana 42. ovoga zakona za svoje vozilo, koje koristi za saobraćaj u inozemstvu duže od tri mjeseca u toku godine dana, prilikom sljedeće registracije vozila.

Uputstvo za jedinstveni način obračuna za povrat sredstava iz stava 2. ovoga člana donosi ministar za promet i veze.

Naknadu za ceste iz točke 4. člana 42. ovoga zakona ne plaćaju:

1. oružane snage,

2. poduzeća i druge pravne osobe koje upotrebljavaju benzin i plinsko ulje za pogon tračničkih vozila, plovnih objekata i zrakoplova i to na količine benzina ili plinskog ulja što ga kupuju na veliko od proizvođača ili sa skladišta trgovinskih poduzeća na veliko.

Subjekti iz točke 2. stava 1. ovoga člana dužni su voditi evidenciju o nabavi i potrošnji benzina i plinskog ulja za koje nije obračunata naknada za ceste.

Posebna naknada iz točke 5. i naknada iz točke 8. člana 42. ovoga zakona ne plaća se na vozila oružanih snaga, organa unutrašnjih poslova, hitne medicinske pomoći te vatrogasnih jedinica i društava i vozila Službe "Pomoć - informacije."

VI. NADZOR I INSPEKCIJA JAVNIH CESTA

Nadzor nad zakonitošću rada Poduzeća "Hrvatske ceste" obavlja Ministarstvo prometa i veza.

Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovoga zakona i drugih propisa iz djelatnosti cestovne infrastrukture obavIja Ministarstvo prometa i veza (u daljnjem tekstu: republička inspekcija cestovnog prometa i cesta) i inspekcija cesta grada Zagreba.

Republička inspekcija cestovnog prometa i cesta obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na javne ceste i na ceste i cestovne objekte date na korištenje (koncesija) odnosno na izgradnju, vođenje i iskorištavanje, te na Poduzeće "Hrvatske ceste".

Iznimno od stava 1. ovoga člana, inspekcija cesta grada Zagreba obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na regionalne i lokalne ceste u gradu Zagrebu, na subjekt iz stava 1. člana 11. ovoga zakona i na regionalne i lokalne ceste i cestovne objekte na njima date na korištenje (koncesija) odnosno na izgradnju, vođenje i iskorištavanje na području grada Zagreba.

Osim poslova iz stava 1. ovoga člana, republička inspekcija cestovnog prometa i cesta obavlja i nadzor nad radom inspekcije cesta grada Zagreba.

U obavljanju rnspekcijskih poslova javnih cesta, republički inspektor cestovnog prometa i cesta odnosno inspektor grada Zagreba je ovlašten i dužan:

a) pregledati :

1. stanje javnih cesta,

2. radove na održavanju javnih cesta,

3. radove koji se obavljaju u zaštitnom pojasu javnih cesta,

4. radove i tehničku dokumentaciju u vezi s održavanjem javnih cesta,

5. obavljanje upravnih i stručno-tehničkih poslova na javnim cestama,

6. obavljanje poslova zaštite i čuvanje javnih cesta,

7. planove, programe, ugovore i ostalu dokumentaciju koja se odnosi na održavanje i zaštitu javnih cesta,

b) narediti

1. privremenu obustavu radova koji se izvode na javnim cestama ili njihovom zaštitnom pojasu suprotno odredbama ovoga zakona, tehničkim propisima, standardima i normativima,

2. otklanjanje nedostataka na javnim cestama koji ugrožavaju sigurnost prometa na njima,

3. privremenu zabranu odvijanja prometa na javnim cestama ili njihovom dijelu ako utvrdi da se na njima ne može sigurno odvijati promet,

4. obustavu prometa cestovnim motornim vozilima, koja zbog svojih tehničkih svojstava ili načina na koji obavljaju prijevoz mogu nanijeti štetu javnoj cesti ili njenom dijelu kada je njihov promet na cesti u suprotnosti s važećim propisima,

c) privremeno isključiti cestovno motorno vozilo iz prometa na javnoj cesti, kada utvrdi da ukupna masa vozila ili njegovo osovinsko opterećenje prelazi veličine iz člana 27. ovoga zakona u pogledu ukupne mase i osovinskog opterećenja.

Opseg ovlaštenja iz stava 1. ovoga člana u odnosu na obavljanje inspekcijskih poslova na cestama i cestovnim objektima iz člana 7. ovoga zakona, utvrđuje se ugovorom o korištenju (koncesija) odnosno ugovorom o izgradnji, vođenju i iskorištavanju.

Republički inspektor cestovnog prometa i cesta odnosno inspektor cesta grada Zagreba je ovlašten poduzimati i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na temelju zakona.

Propis o stručnoj spremi i o legitimaciji republičkog inspektora cestovnog prometa i cesta donosi ministar za promet i veze.

Propis o stručnoj spremi i o legitimaciji inspektora cesta grada Zagreba donosi organ uprave nadležan za ceste grada Zagreba.

Pravne osobe i građani, čije je poslovanje podvrgnuto nadzoru republičkog inspektora cestovnog prometa i cesta, odnosno inspekciji cesta grada Zagreba dužni su na njegov zahtjev i u datom roku dostaviti podatke i dokumentaciju koji su mu potrebni za obavljanje nadzora.

Protiv rješenja inspekcije cesta grada Zagreba može se izjaviti žalba Ministarstvu prometa i veza u roku 15 dana od dana dostave rješenja.

Žalba izjavljena protiv rješenja inspektora cesta grada Zagreba ne odgađa izvršenje rješenja u slučaju kada se radovi na regionalnim i lokalnim cestama grada Zagreba, te na cestama i cestovnim objektima iz člana 7. ovoga zakona izvode suprotno odredbama ovoga zakona i ako se takvim radovima ugrožava javna cesta ili sigurnost prometa.

Novčanom kaznom od 50.000,00 do 450.000,00 dinara kaznit će se za privredni prijestup Poduzeće "Hrvatske ceste" odnosno pravna osoba iz člana 11. ovoga zakona:

1. ako ne poduzima mjere radi zaštite javne ceste i osiguranja prometa na njoj (član 17. stav 1),

2. ako zatvori magistralnu cestu za promet bez pribavljene suglasnosti ministra prometa i veza (član 17. stav 2),

3. ako ne utvrdi kriterije za utvrđivanje prekomjerne upotrebe javne ceste (član 30. stav 3),

4. ako ne vodi evidenciju javnih cesta, zemljišnog pojasa, prometne signalizacije i opreme na njima (član 39),

5. ako ne osigura radnje i aktivnosti u skladu s članom 40. stavom 1. ovoga zakona,

6. ako uvede posebnu naknadu protivno odredbi člana 49. stava 1. ovoga zakona.

Za privredni prijestup iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u Poduzeću "Hrvatske ceste" odnosno u pravnoj osobi iz člana 11. ovoga zakona novčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 dinara.

Novčanom kaznom od 100,00 do 25.000,00 dinara kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. ako ne čisti i ne održava prilaze i propuste na javnu cestu u skladu s odredbom stava 4. člana 31. ovoga zakona,

2. ako postavi znak informacije protivno članu 33. ovoga zakona,

3. ako radnjom iz stava 1. člana 35. ovoga zakona onemogući preglednost na javnoj cesti odnosno u blizini križanja dviju cesta ili cesta sa željezničkom prugom u razini odnosno ako ne postupi u skladu sa zahtjevom Poduzeća "Hrvatske ceste",

4. ako poduzme radnju ili aktivnost na javnoj cesti i njezinom zemljišnom pojasu protivno odredbi člana 38. stava 1. ovoga zakona,

5. ako uvede posebnu naknadu protivno odredbi člana 49. stava 3. ovoga zakona,

6. ako odbije platiti posebnu naknadu za upotrebu javne ceste (član 49. stav 4.),

7. ako republičkom inspektoru cestovnog prometa i cesta odnosno inspektoru cesta grada Zagreba ne dozvoli pregled stanja javnih cesta, radova na održavanju javnih cesta, radova koji se obavljaju u zaštitnom pojasu javnih cesta, tehničke dokumentacije u vezi s održavanjem javnih cesta, obavljanje upravnih i stručno-tehničkih poslova na javnim cestama i obavljanje poslova zaštite i čuvanja javnih cesta (član 56. stav 1. pod a),

8. ako privremeno ne obustavi radove koji se izvode na javnim cestama ili njihovom zaštitnom pojasu protivno odredbama ovoga zakona, tehničkim propisima, standardima i normativima (član 56. stav 1. pod b) točka 1.),

9. ako ne otkloni nedostatke na javnim cestama koji ugrožavaju sigurnost prometa na njima (član 56. stav 1. pod b) točka 2.),

10. ako ne poduzme privremenu zabranu odvijanja prometa na javnim cestama ili na njihovom dijelu ako se na njima ne može sigurno odvijati promet (član 56. stav 1. pod b) točka 3.),

11. ako ne obustavi promet cestovnim motornim vozilima, koja zbog svojih tehničkih svojstava ili načina na koji obavljaju prijevoz mogu nanijeti štetu javnoj cesti ili njenom dijelu kada je njihovpromet na cesti u suprotnosti s važećim propisima (član 56. stav 1. pod b) točka 4.),

12. ako na zahtjev republičkog inspektora cestovnog prometa i cesta odnosno inspektora cesta grada Zagreba ne dostavi podatke i dokumentaciju koji su potrebni za obavljanje poslova iz njegove nadležnosti (član 58).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 15.000,00 dinara.

Poduzeće "Hrvatske ceste" počinje s radom 1. siječnja 1991. godine.

Sredstva za osnivanje Poduzeća "Hrvatske ceste" i obavljanje djelatnosti iz člana 1. ovoga zakona, osiguravaju se iz sredstava (osnovna, obrtna i druga sredstva) Republičke samoupravne interesne zajednice za ceste Hrvatske, udruženih samoupravnih interesnih zajednica za ceste, samoupravnih interesnih zajednica za ceste, organizacija odnosno poduzeća za ceste Bjelovar - Radna jedinica za održavanje cesta, Dubrovnik, Gospić, Karlovac, Osijek - Radna jedinica za održavanje cesta, Pula - Radna jedinica za održavanje cesta, Rijeka - Radna jedinica za održavanje cesta, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik - Radna jedinica za održavanje cesta, Varaždin, Zadar i Zagreb, organizacija odnosno poduzeće za održavanje auto-cesta i objekata s naplatom posebne naknade i Zajednice organizacija za održavanje cesta i auto-cesta Hrvatske utvrđena bilancom na dan stupanja na snagu ovoga zakona.

Sredstva iz stava 1. ovoga člana postaju državno vlasništvo.

S danom početka rada Poduzeća "Hrvatske ceste" prestaju s radom: Republička samoupravna interesna zajednica za ceste Hrvatske, udružene samoupravne interesne zajednice za ceste, samoupravne interesne zajednice za ceste, Samoupravna interesna zajednica za promet grada Zagreba u dijelu prava i obaveza koje se odnose na javne ceste, organizacije odnosno poduzeća za ceste Bjelovar - Radna jedinica za održavanje cesta, Dubrovnik, Gospić, Karlovac, Osijek - Radna jedinica za održavanje cesta, Pula - Radna jedinica za održavanje cesta, Rijeka - Radna jedinica za održavanje cesta, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik - Radna jedinica za održavanje cesta, Varaždin, Zadar i Zagreb, organizacije odnosno poduzeća za održavanje auto-cesta i objekata s naplatom posebne naknade i Zajednica organizacija za održavanje cesta i auto-cesta Hrvatske.

Sredstva, prava, obaveze i radnike subjekata iz člana 63. ovoga zakona, preuzima Poduzeće "Hrvatske ceste", kao njihov pravni sljednik.

Od dana stupanja na snagu ovoga zakona, subjekti iz člana 63. ovoga zakona ne smiju zapošljavati nove radnike, otuđivati imovinu i stvarati materijalne obaveze bez suglasnosti Ministarstva prometa i veza.

Ministar za promet i veze imenovat će na prijedlog Upravnog odbora vršioca dužnosti direktora Poduzeća "Hrvatske ceste" koji će poslove obavljati do imenovanja direktora, po postupku utvrđenom ovim zakonom.

Vršilac dužnosti direktora će do donošenja Statuta Poduzeća "Hrvatske ceste", posebnom odlukom utvrditi organizaciju rada i način rukovođenja u Poduzeću "Hrvatske ceste".

Vršilac dužnosti direktora će pojedinim radnicima Poduzeća "Hrvatske ceste" izdati posebne punomoći za obnašanje dijela poslova iz njegovog djelokruga.

Zajednica organizacija za održavanje cesta i auto-cesta Hrvatske i Republička samoupravna interesna zajednica za ceste Hrvatske dogovorno će izabrati, iz reda radnika u djelatnosti cestovne infrastrukture, tri člana Upravnog odbora koji će privremeno, do izbora ovih članova po postupku utvrđenom u Statutu Poduzeća "Hrvatske ceste", obavljati ovu funkciju.

Razvrstavanje cesta u regionalne i lokalne ceste prema odredbi stava 2. člana 5. ovoga zakona, Ministarstvo prometa i veza će obaviti do 31. prosinca 1990. godine.

Poduzeće "Hrvatske ceste" i vlasnici, korisnici ili posjednici postojećih objekata na cestovnom zemljištu u kojima se obavljaju prateće uslužne djelatnosti dužni su zaključiti ugovor o obavljanju pratećih uslužnih djelatnosti u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Potanji propisi na osnovi ovlaštenja iz ovoga zakona, donijet će se u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Do donošenja propisa iz člana 71. ovoga zakona ostaju na snazi:

1. Pravilnik o legitimaciji inspektora za ceste ("Narodne novine". br. 52/86),

2. Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta ("Narodne novine", br. 45/85),

3. Pravilnik o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju autobusnih stajališta na javnim cestama ("Narodne novine", br. 25/85),

4. Pravilnik o načinu obavljanja kontrole osovinskog pritiska, ukupne dozvoljene mase i dimenzije vozila na javnim cestama ("Narodne novine", br. 19/87),

5. Pravilnik o načinu vođenja evidencije o javnim cestama, zemljišnom pojasu, prometnoj signalizaciji i opremi ("Narodne novine", br. 42/87).

Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o javnim cestama ("Narodne novine", br. 20/90), a na dan početka primjene ovoga zakona prestaju važiti Zakon o cestama ("Narodne novine", br. 29/84, 47/86, 24/87 i 47/89) i Pravilnik o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju uređenih mjesta za zaustavljanje vozila na javnim cestama ("Narodne novine", br. 10/86).

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1991. godine, osim odredaba člana 7, 12, 66, 67, 68. i 69. koje se primjenjuju od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Klasa: 340-01/89-04/03

Zagreb, 5. listopada 1990.